Baobab
29.04.2012., nedjelja
OTVORENO PISMO VLADI RH: NE DOZVOLITE HEP-u DA SE ZADUŽUJE ZA VISOKORIZIČAN, NEISPLATIV I EKOLOŠKI ŠTETAN PROJEKT HIDROELEKTRANE OMBLA!
|
Poštovani gospodine Milanoviću, Predsjedniče Vlade RH, Prije točno mjesec dana, Zelena akcija / Friends of the Earth Croatia Vam je uputila dopis (26.03.2012., ur.br. 05-03-2012) koji je ostao bez odgovora, a u kojem smo Vas zamolili da zaustavite proces izdavanja dozvola za projekt izgradnje HE Ombla i da odbacite ovaj projekt zbog nedostataka na koje upozorava stanovništvo dubrovačkog područja, stručna javnost, te hrvatske i europske udruge za zaštitu okoliša. Svi ovi stavovi su jasno izneseni na javnoj tribini o HE Ombla koja se održala u Dubrovniku 19. travnja, a koja je okupila više od 250 zainteresiranih građana te predstavnika udruga i struke. Riješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš za HE Ombla izdano je još 1999. godine, a prema Zakonu o zaštiti okoliša iz 2007.g. takva rješenja prestaju vrijediti u roku od dvije godine od donošenja. Osim što je Studija utjecaja na okoliš stara i loša, želimo upozoriti i da je prilikom njenog donošenja bilo propusta u postupku, kao što je eliminiranje dr.sc. Bonaccija iz Stručne komisije za procjenu studije. Gospodin Bonacci je zbog protivljenja projektu eliminiran iz daljnjeg postupka, a kopiju njegovog dopisa tadašnjoj Vladi RH, smo priložili u našem dopisu od 26.03.2012. Zbog toga je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uputilo Studiju utjecaja na okoliš za HE Ombla na reviziju kod neovisnih stručnjaka, a najavljeno je kako će rezultati biti poznati javnosti sredinom ožujka 2012. Kako rezultati revizije još uvijek nisu poznati javnosti, molimo Vas da ih objavite, jer je ovo pitanje od javnog interesa. Napominjemo da ni postupak Procjene utjecaja na prirodu nije još napravljen na što upozoravaju i europski parlamentarci. Naime, članica Europskog parlamenta, Rebecca Harns, je nedavno tražila objašnjenje od Europske komisije kako je Europska banka za obnovu i razvoj uopće mogla odobriti kredit za projekt HE Ombla koji se temelji na staroj studiji utjecaja na okoliš iz 1999. godine, a bez procjene utjecaja na prirodu što nalaže Natura2000 i druga pravna stečevina EU. Smatramo da Vlada RH ne smije dozvoliti HEP-u da se zadužuje za visokorizičan i neisplativ projekt izgradnje hidroelektrane Ombla. Osim trajne i nenadoknadive štete po prirodu i okoliš, ova će se investicija prelomiti na leđima svih građana Hrvatske u još jednom očekivanom poskupljenju električne energije jer je za ovaj projekt Vlada RH jamac HEP-u za kredit od Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od čak 123 milijuna EUR. Stoga mi, dolje potpisane organizacije za zaštitu okoliša upćujemo ovaj apel Vladi RH da kao vlasnik HEP-a u najkraćem roku zaustavi projekt izgradnje HE Ombla. S poštovanjem, Jagoda Munić Koordinatorica kampanje ORGANIZACIJE POTPISNICE PISMA: 1. Art Radionica Lazareti,Dubrovnik 2. Bankwatch Network 3. Baština-udruga primjenjenih umjetnika Konavala 4. Brodsko ekološko društvo- BED, Slavonski Brod 5. Divina Natura - Metković 6. Društvo Domovina, Konavle 7. Eko Kvarner 8. Eko-Eko Komin, Komin 9. Eko-Omblići ,Rijeka dubrovačka, Dubrovnik 10. Ekološka udruga “Krka”,Knin 11. Ekološko društvo EKOOroslavje, Orosavlje 12. Ekološko društvo Pan,Karlovac 13. Ekološko turistička udrugaŠolta, Šolta 14. GRADSKI KOTARKOMOLAC, Dubrovnik 15. Hrvatsko planinarskodruštvo "IMOTSKI", Imotski 16. Inicijativa Srđ je naš,Dubrovnik 17. Kinookus, Dubrovnik 18. Klub prijatelja Lokruma, Dubrovnik 19. Lijepa naša za Dubrovačko neretvansku županiju,Metković 20. Plavi forum (mreža 38udruga i 5 građanskih inicijativa) 21. Plavi val, Šibenik 22. Pravo na grad, Zagreb 23. Savez ekoloških udruga KZŽ, Zabok 24. Speleološko društvo "Đula -Medvedica", Ogulin 25. Speleolosko društvo Velebit, Zagreb 26. Transparency International Hrvatska, Zagreb 27. Udruga Baobab, Koprivnica 28. Udruga Franjo Košćec, Varaždin 29. Udruga Grad, Dubrovnik 30. Udruga Kinookus, Dubrovnik 31. Udruga mladih Orlando, Dubrovnik 32. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Split 33. Udruga za zaštitu prirode i okoliša "Eleonora", Zagreb 34. Zagrebački speleološki savez, Zagreb 35. Zelena akcija, Zagreb 36. Zelena Istra, Pula 37. Zelena mreža 042, Varaždinske županije 38. Zeleni forum (mreža 41 udruge za zaštitu okoliša u RH) 39. Zeleni Osijek, Osijek 40. Zeleno Sunce,Dubrovnik 41. ZEO Nobilis, Čakovec http://zelena-akcija.hr/uploads/zelena_akcija/document_translations/000/000/838/OTVORENO_PISMO-ombla-2012-04-27-2.pdf?1335529540 |
20.04.2012., petak
Slučaj Kravaršćica - kako vodoprivreda osiromašuje i uništava Hrvatsku
|
Prenosimo video s portala www.uscemure.org "Slučaj riječice Kravaršćice -kako se troše novci od vodnih naknada na nepotrebne i štetne projekte. Godišnje na takve regulacije odlaze na stotine milijuna kuna. Ovaj slučaj nije izuzetak već pravilo.Hrvatska vodoprovreda je ogroman trošak za gospodarstvo i građane!" |
17.04.2012., utorak
Tsunami urbanizacije: Slučaj Španjolska - VIDEO!
|
Prenosimo tekst i video s H-altera. Radi se o vrlo aktualnom problemu - masovnom preusmjeravanju investicija u građevinske projekte koji su često štetni ili neisplativi poput HE Ombla. Građani često nemaju pravu sliku i nekritički (da ne kažemo očajni) dočekuju ovakve investicije. Krupni igrači to iskorištavaju. Pogledajmo posljedice jedne takve politike u zemlji čija je nezaposlenost i ekonomska kriza upravo uvelike posledica kraha građevinskog sektora. „Španjolska je jedna od zemalja gdje je investicijski balon u stanogradnji postao najizraženiji u posljednih pet godina. Pravi tsunami urbanizacije, betonski tsunami koji razara španjolsku obalu i otoke", rekao je urbanist Ramon Fernandez Torres sa Sveučilišta u Madridu u dokumentarnom filmu Erwina Wagenhofera Let's Make Money iz 2008. godine. Tri milijuna praznih kuća na obali, 800 novih golf terena koji troše vode koliko i 16 milijuna ljudi, ali i Španjolska banka koja je prodala većinu svojih zlatnih deviznih rezervi i državni dug od 106 posto BDP-a, posljedice su tog nekretninskog balona u zemlji koja ima 7 od 11 najvećih građevinskih firmi na svijetu. „Zgrade se grade samo radi pokretanja investicijskog ciklusa, ne da bi se u njima živjelo, čak ni u doba godišnjih odmora. Mladi Španjolci ne mogu kupiti te stanove jer su im preskupi, uz to su vrlo loše kvalitete, a troškove za vodu i održavanje plaća država", ispričao je kartograf Miguel Angel Torres. Velika strana ulaganja stvorila su stotine golf naselja u zemlji gdje gotovo nitko ne igra golf. Costa del Sol već se naziva Costa del Golf. U obalnom pojasu u radijusu od kilometra izgrađenost je 80 posto, a sada je počelo i zauzimanje posljednjih prirodnih zona. Vodeći stručnjak na području okolišnog prava u Europi Ludwig Kramer koji živi u Španjolskoj u intervjuu Glasu Istre 1. listopada potvrdio je da se Španjolci danas kaju što su dopustili potpunu devastaciju svoje obale. „Uvidjeli su koju su ogromnu grešku napravili kada su razvoju obale pristupili s toliko malo koordinacije i strategije. Golf teren troši vode koliko 15 do 20 000 stanovnika, što je ogromno rasipanje prirodnih resursa za svaku zemlju na Mediteranu, a posebice za tako relativno malo područje kao što je istarsko," upozorio je. U Istri, gdje je Kramer boravio na seminaru o Aarhuškoj konvenciji, u prostorne su planove ucrtana 23 golf terena, a u Hrvatskoj sveukupno 89, s tim da broj raste. Svi su projekti praćeni i izgradnjom. Obećava se zarada, poslovi i turisti, međutim pogled u Španjolsku koja je na lokalnoj razini omogućila pogodovanja investitorima slično kao i Hrvatska Zakonom o golfu, otkriva da su su Španjolci nezadovoljni, obali ne mogu više slobodno pristupiti, a turisti su odselili u jeftinije Tunis i Tursku. Ni turistima se ne sviđa kako izgleda betonizirana, umjetna obala načičkana apartmanskim gradovima duhovima. Hrvatski političari međutim, nisu ničim pokazali da su u stanju učiti iz loših primjera i uporno guraju Jadransku obalu španjolskim putem, i to od Istre pa sve do Dubrovnika. Objavljujemo isječak iz dokumentarca o španjolskom slučaju koji je već prikazan u Dubrovniku gdje također golf projekt prijeti apartmanizacijom Srđa, posljednjeg dubrovačkog prostornog resursa. |
13.04.2012., petak
ZLOČIN NAD PRIRODOM: OMBLA U PONORU NEZNANJA
|
Prenosimo tekst (iz Političkog zatvorenika) dr. sc. Srećka BOŽIČEVIĆa, našeg vrhunskog stručnjaka hidrogeologa i speleologa. Iz naših izvora, brojni časopisi nisu htjeli objaviti ovaj tekst. U Hrvatskoj vlada medijska blokada u kojoj krupni igrači nastoje uvjeriti Hrvatsku kako jedino ONI mogu spasiti Hrvatsku, a ostale proglašavaju zelenima, besposličarima, protivnicima napretka... Zaštićena ljepota Ime Ombla, naš čuveni krški izvor – koji neki nazivaju Rijekom Dubrovačkom - u posljednjih se nekoliko mjeseci često čuje ili može pročitati u našim medijima. Govori se o njoj kao o perspektivnoj ili budućoj "jedinstvenoj podzemnoj elektrani" što treba "osvanuti" pod kamenim vertikalama 500 m visokoga Golubova kamena. Klimanje glavom i odobravanje projekta vidjeli smo još pod vlašću Sanaderove nasljednice, a kada se današnja ministrica zaštite okoliša zauzela za odbijanje tog projekta kao rizičnog za tamošnju prirodu, dobila je odgovor: "Ti šuti, jer se ne razumiješ u ekonomiju, jer mi ponuđeno trebamo...» Očito trebamo "i novce i ovce" (zna se - mi smo te ovce - mi smo ti koji će otplaćivati dobiveni kredit!). ![]() Kamene strmine iznad izvora Omble Otvori li čovjek priručnik o zakonom zaštićenim područjima prirode Republike Hrvatske, vidjet će da je čitavo područje Rijeke Dubrovačke još od 1964. izdvojeno kao značajan krajolik u kom se mogu vršiti samo one djelatnosti koje mu ne narušavaju izgled i ljepotu! Pa, tko je onda uopće dopustio, da se u tom prostoru izrađuje neki projekt koji u tu kategoriju ne spada? Je li odgovorna država ili županija?! Ovdje se iz vrlo snažnog vrela - prema podatcima iz Hrvatske enciklopedije - od 1438. koristi izvorska voda za opskrbu Dubrovnika. Zbog ugodne klime u 5 kilometara dugoj udolini Rijeke, izgrađene su brojne vile i ljetnikovci dubrovačke vlastele, od kojih se neke čuvaju i održavaju i danas kao naša vrijedna kulturna baština. Na žalost, u drugoj polovici XIX. stoljeća industrijskom, prometnom i stambenom izgradnjom, kao i izradom velike marine, narušene su ambijentalne i pejzažne vrijednosti cijelog morskog zaljeva, a sada se eto zadire i u golu okršenu padinu završetka zaljeva, koga sa suprotne strane uljepšava ozelenjela padina uzvišenja Srđa. Tajna podzemlja Viline pećine Sama realizacija ideje o podzemnoj akumulaciji u ovim okršenim vapnencima stara je sad više od trideset godina! Znalo se, a i dokazana je veza Omble s ponorima na horizontu Popova polja, na visini od oko 250 m, koji su se "poredali" sve od Trebinja do Hutova. Njihova udaljenost do Omble iznosi od 12 do 15 km i hidrogeološki je vrlo zanimljiva. No, pravo stanje hidroloških odnosa podzemnih tokova bilo je, djelomično, nepotpuno i zagonetno - što je na žalost još i danas! Budući da se pojava izvora Omble veže uz postojanje vodonepropusne barijere eocenskog fliša i slabije propusnih do nepropusnih dolomita u podlozi vapnenjačkog kolektora ili "sakupljača" podzemnih voda po zakonu sile teže u smjeru nivelete mora, cijela zamisao u prvi čas izgleda geološki "jednostavna" - ali to, na žalost, nije! Istina, suvremene građevinske metode danas su usavršene i gotovo sve zamišljeno može se i realizirati, samo je pitanje cijene, vremena i potrebne sigurnosti. Nakon što sam tijekom radnog vijeka upoznao naš dinarski krš uz njegovo nadzemlje i podzemlje - iskustvo me prisiljava - da kao hidrogeolog i zaštitar naše prirode upozorim na postojeće opasnosti koje postoje s obzirom na nedovoljna saznanja o brojnim detaljima rješenja za koja se misli, da su upravo poželjna. Početci ideje - tada nepotpuno definirane - započeli su dok je to bila još "zajednička" država sa samo republičkim granicama. Tadašnji znanstveni institut u Trebinju vršio je samostalna istraživanja na čitavu prostoru zaleđa i slijeva Omble, te su mu želje i planovi bili svojstveni na način koji mu je priličio: od eksperimentiranja do nepotpunih zaključaka! U međuvremenu je prirodni tok Trebišnjice kanaliziran u betonsko korito, a izgrađena je i vodna retencija sa specijalnom podlogom kod Hutova, tunel za HE Dubrovnik, tunel prema HE Čapljina i niz drugih pojedinosti, koje se sada nalaze u susjednoj državi. Što to može značiti, osjetila je i HE Dubrovnik u toku Domovinskog rata. Na visini od 135 m iznad mora ili iznad izvora Omble na sjeverozapadnoj kosini strmine nalazi se otvor Viline pećine, koju je 1970. istraživao akademik M. Malez. Jedva stotinu metara tada znanoga ulaznog dijela ove pećine miniranjem je 1982. god. produženo kroz neprolazan otvor u splet špiljskih kanala i dvorana kilometarske dužine! Dodatno ubacivanje boje u jednom od tih kanala i ronilački zahvati u samom izvoru doveli su do povezivanja otkrivenih šupljina s izvorskim vodenim tokom. Naknadno speleološko istraživanje i topografsko kartiranje svih čovjeku dostupnih špiljskih šupljina rezultiralo je izrađenim nacrtom u dužini od 3.063 m vrlo razgranate podzemne morfološke pojave. To je potvrdilo moje uvjerenje o velikoj složenosti eventualnoga građevinskog zahvata, o čemu čitav projekt do tada nije uopće vodio računa. Predviđeno injektiranje zacrtanih zavjesa od površine do podzemne nepropusne barijere nije dovoljno definirano i zadaje mnogo nepoznanica. Moje iskustvo s injektiranjem podzemnih šupljina uz branu Sklope u Lici, te uz dugu injekcijsku zavjesu na Buškom Blatu, rezultiralo je saznanjem za koje se nije znalo dok se čovjek nije našao u podzemlju i nadzirao do tada nepoznato "ponašanje" injekcijske smjese u tami podzemlja uz pukotine iz kojih je izbijala. Slijedi iskustvo iz izvora Krčić s naglim nadolaskom vala podzemne vode, te istraživanje jedne izvorske pećine kod Nevesinja, koju se na pogrješan način željelo iskoristiti za vodovodni zahvat, ali je podzemna voda izazvala urušavanja površine. Tomu dodajem i druga viđenja iz dubokih jama s podzemnim vodenim tokom, kao i ponorima, što s moje strane zahtijeva nužno upozoravanje na sada zamišljen zahvat u podzemlju Omble! Glas razuma: protiv! Lokalni novinski napisi (dubrovački Glas Grada), kratke televizijske vijesti i tekstovi političkih odluka u drugim glasilima, negodovanje udruga za zaštitu okoliša, te pojedinačni istupi neovisnih stručnjaka sve su brojniji i glasniji! Najglasniji su biolozi, koji uz pomoć europskih novčanih sredstava istražuju biološki Vilinu pećinu te nailaze na brojne rijetke vrste šišmiša, ali i na drugu faunu koja se ovdje nastanila u podzemlju. Bivša premijerka "umiruje" biologe i obećava da će izgraditi rešetkasta vrata za nesmetano kretanje šišmiša, iako nema nikakva znanja o biologiji! Moram priznati da ih je M. Malez (a kasnije i ja) nakon minerskog probijanja suženja (kroz koji je do tada izbijala iz unutrašnjosti vrlo hladna i snažna struja zraka!) nalazio samo u do tada poznatom ulaznom dijelu pećine, te da ih i godinama kasnije pri istraživanju novootkrivenih kanala i dvorana uopće u njima nismo nalazili! Ne umanjujem njihovu vrijednost i jedinstvenost, ali znadem da oni sami nisu "garancija" da će moći preživjeti u pećini nakon injektiranja i zamišljenog "nakupljanja" podzemne vode u špiljskoj šupljini. Očito, da naš (ne)svjesni zločin nad prirodom postaje sve očigledniji, iako ima i razmišljanja i stručnjaka iz EU, koji upozoravaju na visoku rizičnost projekta, jer se očito vidi da se ovdje radi o jednom eksperimentalnom zahvatu, a ne o pothvatu koji počiva na pouzdanim i nepobitno utvđenim premisama. Primjeri s kojima se uspoređujemo - od Sredozemlja do Kine - nalaze se u stijenama s drugačijim morfološkim karakteristikama, a uz to je za dubrovačko područje poznata i visoka seizmička aktivnost, koja bi svakako mogla prouzročiti nepredvidive posljedice. Radi se o "ujezerenoj" vodi koja je pod nepoznatim tlakom "zaustavljena" vrlo visoko u okršenom podzemlju iznad razine današnjeg izvora i spleta špiljskih kanala te šupljina, za koje ne možemo znati jesu li i u kojoj su mjeri "začepljene" u postojećim sistemima pukotina te erozijom i korozijom oblikovanih kanala s istaloženim kršjem i obrušenim blokovima. Zamislite izgled današnje strmine iznad izvora kad se u nju urežu svi potrebni putovi ili ceste za dovoz strojeva i građevinskog materijala? Zamislite miniranje zamišljenih tunela i buku bušilica koje će bušiti trorednu injekcijsku zavjesu. Ljepota i sklad kamene vertikale, koja kao da je "rođena" samo za divan vidikovac na prostranstvo ispred izvora i tok Rijeke Dubrovačke prema otvorenom moru, bit će zauvijek uništena! Današnjoj vladi svakako treba novac i nju ne zanima zaštita naše prirode ili nacionalnog blaga, jer nju to neznanje uopće ne smeta! A tomu pridodajmo i neznanje onih koji nude novac ili kredite, jr je jedino njihovo znanje ono, da će se njihov novac s kamatama svakako vratiti, a tko će to učiniti, to ih najmanje zanima! Žalosno je kada takvu odluku donosi politika, političari odnosno vješti menadžeri ili "biznismeni", koji će za svoj čin možda "odgovarati" dok im traje mandat, a o učinjenim negativnim posljedicama trpjet će i naraštaj koji još nije prohodao. Svjedoci smo da se upravo formira komisija za utvrđivanje nepravilnosti pri izgradnji zadnje brane i akumulacije na Dobri, i sve nam to nije dovoljno za nužan oprez! Očito da svi - od nepotpuno informiranih javnih medija i samih građana, do "zavisnih" stručnjaka i sveznajućih političkih odlučitelja tonemo u ponor neznanja, jer na žalost ne učimo na iskustvu prošlosti, koje nam jasno govori, kad smo učinili pravi, a kada krivi korak. Ništa od toga nije u tipkovnici računala niti na njegovu ekranu; sve je to počelo kada smo u kamen uklesali slova svog postojanja ili pisali na pozlaćenim poveljama! Naučimo se i njih razumjeti i shvatiti! Već sam jednom kazao, da je za zločin nad čovjekom i nad prirodom dovoljan samo jedan krivi korak u desno ili lijevo, jedan krivi potpis "mjerodavnog" ili jedna kriva odluka onog tko je tada na vlasti, ali na žalost nije potpuno školovan ili pronicljiv da to u potpunosti razumije i prizna svoje (ne)znanje! "Rat" između pravde i krivde i priznanje da li je crno ili bijelo pred nama - ovisi o savjesti samo onog tko znade što je istina? Nakon Plitvičkih jezera, svoje (ne)znanje smo trebali nastojati umanjiti kod Omble, kako ona ne bi postala žrtva nastale situacije inspirirane uništenjem prirodnih tokova koji se ovdje kriju nedovoljno ispitani u utrobi kamenog masiva na jugu lijepe naše Hrvatske! Spasimo ga! http://www.hdpz.htnet.hr/broj240/Bozicevic.htm |
Rafting na rijeci Dobri - nikad više!
![]() Izgradnjom hidroelektrane HE Lešće i brutalnim uništenjem kanjona Dobre uništen je i najbolji rafting u Hrvatskoj! HIDROELEKTRANE - SKUPE I ŠTETNE! |
11.04.2012., srijeda
Da li se spas Hrvatske temelji na neisplativim i vrlo rizičnim projektima?
![]() HE Ombla može biti ekonomski isplativ samo ukoliko se znatno sufinancira iz državnog proračuna ili ukoliko se cijena električne energije poveća nekoliko puta. |






